Povijest
Faksimil zahtjeva za otvaranje vrtića u Žminju |
Vrtić u Žminju ima dugu, gotovo stoljetnu tradiciju. Službeni zahtjev za otvorenje dječjeg vrtića u Žminu uputila je Općina Žminj još 1907. U školskim spisima Župne škole u Žminju nalazimo podatak da je, kratko,ali vrlo uspješno 1863. pri toj školi radio vrtić i okupljao četrdesetero djece. Stariji stanovnici Žminja i Žminjštine pamte prostore oko Sv. Baštijana,gdje su se odvijale aktivnosti vrtića između dva rata. Zgrada je srušena u bombardiranju Žminja 2. listopada 1943. i u poslijeratnom razdoblju vrtić u Žminju nije radio. Trideset godina kasnije 1973. za potrebe vrtića prilagođen je prostor sjevernog krila Osnovne škole Vladimira Gortana. U tim je prostorima kao odjeljenje Škole, a od 1989. kao područno odjeljenje Dječjeg vrtića i jaslica „Neven“ Rovinj, vrtić radio do 2007. Nakon sto godina, te 2007., Općina Žminj i Trgovačko društvo Žminj d.o.o. ponovo otvaraju svoj vrtić – Dječji vrtić „Rapčići“. Vrtić ima suvremeno opremljene prostore i sve prateće sadržaje. Izgrađen je sredstvima Općine Žminj u prvoj fazi i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka RH. Tražeći naziv vrtića obratili smo se djeci i roditeljima i izabrali znakovito ime „Rapčići“ kako bismo i imenom naglasili želju i poruku da u našem vrtiću bude uvijek puno djece, a toplo kao u ptičjem gnijezdu. Da bude uvijek živo, veselo i zaigrano. Na našu sreću vrtić nam je ubrzo postao tijesan. Mnogi su nam roditelji željeli povjeriti svoju djecu pa je tako 2009. Općina krenula u novu investiciju, dogradnju još jedne vrtićke skupine. Svoju je financijsku potporu, uz Općinu Žminj, dalo Ministarstvo regionalnog razvoja,šumarstva i vodnog gospodarstva RH.
VRTIĆ DANAS
Cjelodnevni program predškolskog odgoja i obrazovanja provodi se u tri vrtićke mješovite odgojne skupine i jednoj jasličkoj s ukupno 92 djece. U vremenskom razdoblju od veljače do lipnja provodimo i progam Predškole za djecu koja nisu obuhvaćena redovnim desetosatnim programom predškolskog odgoja.
Vrtićka djeca na mjestu današnjeg vrtića (oko 1975.) |
Djelatnost Vrtića financira se iz dva izvora:
- iz uplata roditelja: za materijalne troškove Vrtića i troškove tekućeg održavanja
- iz proračunskih sredstava Općine Žminj: za materijalna prava djelatnika i investicijska ulaganja.
U sklopu Godišnjeg plana i programa ostvarujemo niz aktivnosti i projekata, no jedna od važnih zadaća nam je promicati, čuvati i sačuvati zavičajne vrijednosti. Kako i samo ime vrtića ističe mi želimo iskoristiti sve posebnosti zavičaja i njegovati to u svim sadržajima dostupnim djeci te dobi. Dijalektalni naziv vrtića „Rapčići“ nazivi odgojnih skupina „Klasići“, „Švikutići“, „Petešići“ i „Grozdići“ nastali na poticaj djece i roditelja upućuju na naš identitet kao i na naše djelovanje.
NAŠE POSEBNOSTI VEZANE UZ TRADICIJU
Slikovnica "Jurena", 2007. |
Zbirka priča "Skrito pod ladonjon", 2009. |
Riječnik žminjske čakavštine "Besedarnik", 2011. |
Slikovnica "Rapčići z bezačiji", 2012. |
Čakavština je naša posebnost, važna odrednica Vrtića svakodnevno prisutna u ophođenju i zbližavanju s djecom i roditeljima.Tako, i u toj suradnji, s roditeljima ostvarujemo niz programa radionica i igraonica, a tiču se upravo zavičajnih vrijednosti, (none su nam u vrtiću pričale i pokazivale djeci kako se od mladog jasena prave švikutići, kako se mijese makaruni, vazmene pince, fritule, kako se izrađuje ukrase ili lutke od kukuruznog lišća i zrnja. Sve to na način da bi se djeci prikazalo kako je to, nekad bilo). Zatražili smo i dobili 2011.g od MZOS RH suglasnost na Program očuvanja zavičajnosti. Ističemo žminjski jezik, našu čakavštinu kao prepoznatljivo kulturno dobro RH (rješenje Ministarstva kulture od 2007.), ali ističemo i čakavštinu kao metaforu za način življenja, djelovanja i opstanka na ovim prostorima.
Prilikom otvaranja Vrtića istaknuli smo se i postali prepoznatljivi, izdavši prvu slikovnicu na žminjskoj čakavštini. To je bila novina. Ubrzo se pojavila ideja o stvaranju vrtićke zavičajne biblioteke. Danas možemo reći da naša ideja živi te iz godine u godinu dopunjuje vrtićku biblioteku. Tiskali smo slijedeće naslove:
- 2007.g.uoči otvaranja novog vrtića izdana je prva slikovnica na žminjskoj čakavštini „JURENA“ autorice Nevenke Erman,
- 2009.g. zbirka priča „SKRITO POD LADONJON“ autorice N. Erman, ilusratori su bila djeca ,polaznici vrtića
- 2009. g. kalendar s dječjim ilustracijama po mjesecima za 2010.g.
- 2010. g . kalendar za 2011.g s dijalektalnim nazivima po mjesecima kroz godinu popraćen dijalektalnim uzrečicama za svaki mjesec i dj. ilustracijama
Vrtić u Žminju oko 2000. godine |
- 2011.g.“BESEDARNIK“- rječnik žminjske čakavštine uz prijevod na standardni jezik. Ovaj projekt nastao je na inicjativu djece a u suradnji s odgojiteljima, roditeljima, djedovima i bakama koji su sakupljali žminjske riječi i njihove prijevode pune dvije godine.Rječnik je tiskan na 92 strane u nakladi od 500 primjeraka a izdavači su Šk. knjiga i Vrtić „Rapčići“ .
- u prosincu 2012. slikovnica“Rapčići z bezačiji“,autorice Milice Kranjčić (umirovljene nastavnice hrvatskog jezika i književnost)i, sadržajno na djeci primjeren način opisuje znamenitosti Žminja , predškolci su kroz autoričinu priču na licu mjesta crtali pojedine djelove Žminja nekad i danas i ilustrirali slikovnicu). Za tisak ove spomen- knjige zaslužna je Općina Žminj. Slikovnica je poklonjena djeci predškolskog uzrasta kao sastavni dio poklon paketa za Dan dječje radosti.
- Povodom Mjeseca knjige u prostorima Gradske knjižnice predstavili smo roditeljima i široj društvenoj zajednici naš rad i projekt pod nazivom „Ča delajo Rapčići z bezačiji?“